PRIJEDLOG ZA IZMJENU I DOPUNU ZAKONA O CENTRALNOJ BANCI BOSNE I HERCEGOVINE

U Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 1/97, 29/02, 8/03, 13/03, 14/03, 9/05 i 76/06) biće unešene sljedeće izmjene;

U članu 5. stav 1. mijenja se i glasi:

„1. Centralna banka se sastoji od Upravnog vijeća, Savjeta CBBH, uprave, Glavnog ekonomiste i osoblja.“

Ispred člana 17. dodaju se novi članovi; 17. , 18. i 19. koji glase:

Član 17

Konstituisanje Savjeta CBBH

1. Savjet CBBH ima sedam članova i to:

Šefa misije MMF-a u BiH, Jednog predstavnika Agencije za bankarstvo Republike Srpske, Jednog predstavnika Federalne bankarske agencije, Dva predstavnika akademske zajednice iz Republike Srpske, Dva predstavnika akademske zajednice iz FBiH

2. Predstavnike akademske zajednice iz Republike Srpske predlaže Ministar prosvjete Republike Srpske, a mogu biti predložene samo osobe koje imaju izbor u zvanje (minimalno) vanrednog univerzitetskog profesora i to iz isključivo iz oblasti Monetarne ekonomije, Međunarodne ekonomije ili Međunarodnih finansija
3. Predstavnike akademske zajednice iz FBiH predlaže Ministar prosvjete FBiH, a mogu biti predložene samo osobe koje imaju izbor u zvanje (minimalno) vanrednog univerzitetskog profesora i to isključivo iz oblasti Monetarne ekonomija, Međunarodne ekonomije ili Međunarodnih finansija
4. Imenovanje članova Savjeta CBBH potvrđuje Predsjeništvo BiH.
5. Mandat članova Savjeta traje 3 godine

Član 18.

Funkcije Savjeta CBBH

1. Savjet ima obavezu da analizira materijal koji mu dostavlja Upravi odbor, uprava ili Glavni ekonomista CBBH i daje svoje stručno mišljenje o istima.
2. Članovi Savjeta imaju pravo i da samostalno obavještavaju Upravni odbor, upravu i Glavnog ekonomistu o pitanjima za koje smaraju da su od važnosti za funkcionisanje CBBH, te da predlažu podrobnije istraživanje istih.
3. Savjet CBBH održava sjednice najmanje jednom mjesečno, a po potrebi i češće.
4. Sjednicama Savjeta rukovodi Glavni ekonomista CBBH,  koji nema pravo glasa
5. Na članove Savjeta se odnosi član Zakona o CBBH o tajnosti podataka ( Član 24.)
6. Istupi članova Savjeta u javnosti se neće smatrati istupima u ime i za račun CBBH

Član 19.

Naknade članovima Savjeta CBBH

Naknade članovima Savjeta biće utvrđene pravilnikom koji donese Upravno vijeća.

Dosadašnji član 17. postaje član 20, član 18. postaje 21., član 19 postaje član 22.

Ispred sadašnjeg člana 20. koji po usvajanju ovih izmjena postaje član 24 (Glavni interni revizor CBBH) dodaje se član 23. koji glasi:

Član 23.

Glavni ekonomsista CBBH

1. Odjeljenjem za ekonomska istraživanje, statistiku i publikacije rukovodi Glavni ekonomista CBBH
2. Glavnog ekonomistu CBBH imenuje Upravi odbor na prijedlog Guvernera
3. Glavni ekonomista CBBH mora prije stupanja na dužnost imati izbor u zvanje (minimalno) vanrednog profesora iz oblasti Monetarne ekonomije, Međunarodne ekonomije ili Međunarodnih finansija
4. Glavni ekonomista dužan je da priprema materijal za sjednice Savjeta CBBH, te da zakazuje i rukovodi samim sjednicama Savjeta
5. Materijal koji je Glavni ekonomista dužan da dostavli na analizu Savjetu CBBH prije slanja Upravnom vijeću ili upravi obuhvata sve izvještaje, analize, projekcije i dr. dokumenta koje Glavni ekonomista prezentuje Upravnom vijeću ili upravi CBBH.
6. Glavni ekonomista nije dužan da usvoji mišljenje članova Savjeta, ali je dužan da na njihova pitanja i sugestije pismeno odgovori prije slanja materijala Upravnom odboru ili upravi.

Dosadašnji član 20. postaje član 24, član 21. postaje 25. , član 22. postaje član 26. itd.

U starom članu 27. (Raspodjela čistog profita Centralne banke), tj. novom članu 31. briše se stavka pod a i zamjenjuje se sa:

„1. raspodjela iz čistog profita se vrši prvo na račun Centralne banke za iznos koji je potreban da se kompenzuje eventualni rast rizika nastao u vezi sa investiranjem deviznih rezervi zemlje. Potrebni iznos će se izračunati primjenom pravila koje entitetske agencije za bankarstvo koriste za komercijalne banke u BiH prilikom utvrđivanja adekvatnosti kapitala“

U starom članu 27. (Raspodjela čistog profita Centralne banke), tj. novom članu 31. mijenja se stavka b tako da sada glasi:

 „2. Ostatak čistog profita se prebacuje Ministarstvu fiansnija BiH u skladu sa usvojenim budžetom zajedničkih institucija BiH, dok se eventualni dalji višak raspodjeljuje entitetima u skladu sa dogovorom postignutim u Fiskalnom vijeću BiH prilikom usvajanja budžeta institucija BiH“

U starom članu 27. (Raspodjela čistog profita Centralne banke), tj. novom članu 31. briše se stari stav c i zamjenjuje sa:

„2. Svaki eventualni višak kapitala CBBH iznad nivoa utvrđenog u stavu 1. ovog člana će biti istovremeno raspodjeljen entitetima i distriktu Brčko u trenutku prvog narednog raspoređivanja čistog profita, a u skladu sa dogovorom postignutim u Fiskalnom vijeću“

U starom  članu 30. (Ograničenja u raspodjeli čistog profita), tj. novom članu 34.

dodaje se riječ „neophodnog“ ispred kapitala i nastavlja „utvrđenog u skladu sa članom 31. stav 1. ovog zakona“

U članu 36. (Obavezne rezerve banaka) stav 1. mjenja se i glasi:

"1. Propisom Upravnog vijeća Centralne banke utvrđuju se minimalni iznosi koji se obračunavaju na depozite i primljena sredstva, koji može biti različit u zavisnosti od roka dospjeća i valute u kojoj je izražen, koji su banke dune da drže kod Centralne banke, preko centrale ili glavnih jedinica. Obavezne rezerve se obračunavaju isto za sve banke"

OBJAŠNJENJE PREDLOŽENIH IZMJENA

Naši prijedlozi za izmjenu Zakona o CBBH usmjereni su u tri pravca:

1. Podizanje kvaliteta rada CBBH, naročito kada se radi o strateškim odlukama kroz značajnije uvođenje stručne i akademske javnosti u njen rad 

2. Oslobađanje „zamrznutog“ kapitala koja je CB zadržala ili ima namjeru da zadrži  mimo ekonomskog opravdanja

     3. Podizanje efikasnosti obaveznih rezervi kao jedinog instrumenta monetarne politike kojim CBBH raspolaže

Uključivanje stručne javnosti

Rukovodsva Centralnih banaka u cijelom svijetu se biraju, dobrim dijelom, po političkim kriterijumima. Od ovog pravila nisu izuzete ni najrazvijenije zemlje u kojim postoji mnogo primjeera za ovu tvrdnju. Međutim, u razvijenijim zemljama, gdje postoji veliki broj kvalitetnih kadrova iz oblasti monetarne ekonomije, moguće je u jednoj osobi ili nekoliko njih zadovoljiti  i političke i stručne kriterijume. U maloj i kadrovima siromašnoj zemlji, kao što je BiH, gdje se broj kvalitetnih kadrova iz bilo koje makroekonomkse oblasti može prebrojati na prste ovo nije moguće, pa je neophodno napraviti određen balans. U tom balansu Uprava CB bi bila izabrana od strane političara (kao što je i dosada činjeno) dok bi se kroz uvođenje Savjeta CBBH i Glavnog ekonomiste u CBBH garantovalo uvođenje zainteresovanih strana i univerzitetske javnosti čime bi se upravi banke pružila snažna stručna podrška na osnovu koje bi ona (uprava) mogla da donosi bolje odluke.

Oslobađanje zamrznutog kapitala

U orginalnom Zakonu o CBBH se zahtjevalo 105% pokriće monetarne pasive. Iako nama nije poznat ekonomski rezon koji je tvorce Zakona (MMF) motivisao da odrede baš procenat od  +5 % za pokriće eventualnih gubitka koje bi mogla da napravi Centrajna Banka, za ovu odredbu postojalo je objašnjenje te 1997. godine. To objašnjenje se sastojalo u tome da u periodu donošenja prve verzije ovog zakona u BiH nisu korišteni međunarodno prihvaćeni standardi i metode kojima bi se povezao potrebni kapital sa preuzetim rizicima iz investiranja. Međutim, nakon što je MMF  pružio obuku entitetskim agencijama za bankarstvo i prenio im znanje o korištenju Bazelskih standarda bilo je logično da se ukine paušalna odredba o 105% pokrića i pređe na tačnije i adekvatnije izračunavanje potrebnog kapitala CBBH u skladu sa investicionom politikom Banke. Nažalost, to se nije dogodilo nego je izmjenama Zakona iz 2005. godine omogućeno Centralnoj banci da dodatno podigne iznos vlastitog kapitala (čuvena stavka 60%:40%) iako, s obzirom na usvojenu investicionu politiku CBBH, za tim nije bilo nikakve potrebe. Posljedice su da je krajem 2008. procenat pokrića monetarne pasive dosegao oko 110%. U konkretnim ciframa to je značilo da je CBBH zadržala preko 280 miliona KM iznad nivoa zadržavanja koji je bio planiran u orginalnom Zakonu o CBBH, dok je i taj prethodno planirani nivo bio previsok s obzirom na investicionu politiku Banke. Za ta sredstava zakinuti su entiteti BiH, a u teoretskom smislu određivanje fiksnih procenata je besmisleno isto kao kada biste odlučili da vam npr. Državni budžet svake godine bude podjeljen na 50% za plate i 50% za investiranje, a da pri tome niste pogledali koliko ljudi treba da dobije plate iz budžeta ili koje sve investicije morate da finansirate te godine.

Kada se sve sabere i oduzme rezultat sprovođenja važećeg Zakona o CBBH je da građanima ove zemlje nije zagarantovana visoko stručna Centralna banka (mada nije isključeno), ali im je zagarantovano da će ostati bez značajnih novčanih sredstava koja su mogla biti i još uvijek mogu biti pametnije potrošena.

Diferenciranje stope obaveznih rezervi po valutnoj strukturi

CBBH je punu deceniju koristila jedinstvenu stopu obaveznih rezervi. Onda je od 1.janura 2009., počela koristiti diferenciranu stopu, ali samo po ročnom kriterijumu (različite stope obaveznih rezervi na depozite do godinu dana i preko).

Mi smatramo da bi trebalo diferencirati stopu obaveznih rezervi i po valutnom kriterijumu kako bi CBBH dobila korisniji instrument monetrne politike. Time bi se dobile barem četiri prednosti:

1. Podsticanje štednje u domaćoj valuti i štednje u zemlji uopšteno (tako što bi stopa obaveznih rezervi za štednju u KM bila znatno niža neko za štednju u stranim valutama), kao što to čini NBS kod koje su stope obaveznih rezervi na štednju u dinarima pet puta niže nego na izvore u devizama.

2. Došlo bi do rasta deviznih rezervi (budući da bi došlo do konverzije bar dijela deviza koje se sada nalaze u obliku štednja u stranim valutama u domaću valutu)

3. Unutar štednje u stranim valutama CBBH bi kroz diferenciranu stopu obaveznih rezervi mogla podsticati štednju u € na štetu štednje u $, Švajcarskim francima i drugim valutama čiji kurs fluktuira, a kako bi se smanjio valutni rizik komercijalnih banaka

4. U slučaju većih oscilacija deviznog kursa CB bi mogla smanjujući ili povećavajući obavezne devizne rezerve da utiče na ublažavanja prenošenja ovih kolebanja na anuitete indeksiranih kredita (kao što je to nedavno učinila Narodna banka Hrvatske).

---

[1] Učešće osnovice u domaćoj valuti на дан 31.12.2009. u ukupnoj osnovici iznosilo je 36,2%, a učešće osnovice u stranim valutama 63,8%